Ekološka proizvodnja

1. Opis sektora

Opći ciljevi ekološke proizvodnje jesu:

1. uspostavljanje održivog sustava upravljanja u poljoprivredi koji:
   • poštuje prirodne sustave i cikluse te održava i poboljšava očuvanje tla, vode, biljaka i životinja te njihovu međusobnu ravnotežu;
   • pridonosi visokoj razini biološke raznolikosti;
   • odgovorno koristi energiju i prirodne resurse poput vode, tla, organske tvari i zraka;
   • poštuje visoke standarde dobrobiti životinja i posebice udovoljava potrebama životinja u odnosu na njihovu vrstu;
2. proizvodnja proizvoda visoke kakvoće;
3. proizvodnja širokog spektra hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda koji odgovaraju zahtjevima potrošača za primjenom postupaka koji ne štete okolišu, zdravlju ljudi, bilja ili zdravlju životinja i njihovoj dobrobiti.

Za ekološku biljnu proizvodnju uz opća pravila za proizvodnju na gospodarstvu obvezno se primjenjuju i sljedeća pravila za ekološku biljnu proizvodnju:

1. ekološka biljna proizvodnja primjenjuje postupke pripreme i obrade tla koje omogućuju održavanje ili povećanje organske tvari tla, osigurava stabilnost i bioraznolikost tla, te sprječava zbijenost i eroziju tla;
2. plodnost i biološka aktivnost tla održava se i povećava višegodišnjim plodoredom uključujući leguminoze i ostalu zelenu gnojidbu, te primjenom stajskog gnojiva ili organskog materijala po mogućnosti kompostiranog, iz ekološke proizvodnje;
3. dopušteno je korištenje biodinamičkih pripravaka;
4. gnojiva i poboljšivači tla mogu se koristiti samo ako su odobreni za uporabu u ekološkoj proizvodnji
5. ne smiju se koristiti mineralna dušična gnojiva;
6. svi korišteni postupci za biljnu proizvodnju trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru;
7. sprječavanje štete uzrokovane štetnim organizmima provodi se prvenstveno korištenjem prirodnih neprijatelja, odgovarajućim izborom vrsta i sorti, plodoreda, uzgojnih metoda i toplinskih procesa;
8. u slučaju utvrđene ugroženosti poljoprivrednih kultura, sredstva za zaštitu bilja mogu se koristiti samo ako su odobrena za korištenje u ekološkoj proizvodnji
9. za proizvodnju proizvoda, izuzev poljoprivrednog reprodukcijskog materijala mora se koristi poljoprivredni reprodukcijski materijal iz ekološke proizvodnje. U tu svrhu se mora proizvoditi oplemenjivačevo sjeme i matične biljke za vegetativni reprodukcijski materijal, za najmanje jednu generaciju ili u slučaju višegodišnjih nasada za dva vegetacijska razdoblja;
10. proizvodi za čišćenje i dezinfekciju u biljnoj proizvodnji koriste se samo ako su odobreni za uporabu u ekološkoj proizvodnji

Sakupljanje samoniklog bilja i gljiva, njihovih dijelova koji rastu u prirodnom okruženju, šumama i poljoprivrednim područjima smatra se ekološkom proizvodnjom pod uvjetom da:

1. područja nisu tijekom najmanje tri godine prije sakupljanja, bila tretirana drugim proizvodima osim onim odobrenim za uporabu u ekološkoj proizvodnji
2. sakupljanje ne utječe na stabilnost prirodnog staništa ili održanje vrsta u području sakupljanja.

Uz opća pravila za proizvodnju na gospodarstvu, primjenjuju se i sljedeća pravila na ekološki uzgoj životinja:

1. s obzirom na podrijetlo životinja:
   • životinje u ekološkoj proizvodnji moraju biti rođene i uzgojene na ekološkom gospodarstvu;
   • radi rasploda se mogu pod posebnim uvjetima na gospodarstvo dopremiti životinje koje nisu ekološki uzgojene. Takve životinje i njihovi proizvodi mogu se smatrati ekološkim tek nakon isteka prijelaznog razdoblja;
   • životinje koje se nalaze na gospodarstvu na početku prijelaznog razdoblja i njihovi proizvodi mogu se smatrati ekološkim tek nakon isteka prijelaznog razdoblja;
2. s obzirom na uzgojnu praksu i uvjete smještaja:
   • osoblje koje skrbi o životinjama mora posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine s obzirom na zdravlje i dobrobit životinja;
   • uzgojna praksa, uključujući broj životinja po jedinici površine te uvjete smještaja moraju osigurati razvojne, fiziološke i etološke potrebe životinja;
   • životinja mora imati stalni pristup otvorenom prostoru, po mogućnosti pašnjacima, ukoliko vremenski uvjeti i stanje tla to dopuštaju, osim ako posebnim propisima nisu određena ograničenja i obveze koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i životinja;
   • broj životinja mora biti ograničen u svrhu smanjivanja prekomjerne ispaše, zaposjedanja zemlje, erozije ili onečišćenja koje uzrokuju životinje ili širenje njihovog gnojiva;
   • životinje iz ekološkog uzgoja moraju se držati odvojeno od ostalih životinja. Međutim, ispaša na zajedničkoj površini životinja iz ekološkog uzgoja i životinja koje nisu iz ekološkog uzgoja na ekološkom zemljištu dopušta se pod određenim ograničavajućim uvjetima;
   • zabranjeno je sapinjanje ili izolacija životinja, osim za pojedinačne životinje na ograničeno razdoblje, te ako je to opravdano radi sigurnosti, dobrobiti životinja ili iz veterinarskih razloga;
   • trajanje prijevoza životinja mora biti svedeno na minimum;
   • tijekom čitavog života životinja bilo kakva patnja, uključujući odstranjivanje dijelova tijela, kao i postupke pri klanju mora se svesti na minimum;
   • pčelinjaci moraju biti smješteni na područja koja osiguravaju izvore nektara i peluda koji se sastoje najvećim dijelom od ekoloških usjeva, prirodne vegetacije šuma ili usjeva koji se tretiraju samo metodama s niskim utjecajem na okoliš. Pčelinjaci se drže na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu dovesti do onečišćenja pčelinjih proizvoda ili slabljenja zdravlja pčela;
   • košnice i materijali koji se koriste u pčelarstvu moraju biti uglavnom načinjeni od prirodnih materijala;
   • zabranjuje se uništavanje pčela na saću kao metoda povezana uz sakupljanje pčelinjih proizvoda;
3. s obzirom na rasplod:
   • razmnožavanje podrazumijeva prirodne postupke ali je dopušteno i umjetno osjemenjivanje;
   • razmnožavanje ne smije biti potaknuto hormonskom terapijom ili sličnim tvarima, osim u slučaju veterinarskog liječenja pojedine životinje;
   • ne smiju se koristiti drugi oblici umjetne oplodnje, poput kloniranja i prijenosa zametaka;
   • moraju se odabrati primjerene pasmine. Izbor pasmina doprinosi prevenciji patnje i sprječava potrebu za djelomičnom ili potpunom amputacijom ili uklanjanjem pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela;
4. s obzirom na hranu za životinje:
   • osiguravanje hrane za životinje podrijetlom sa gospodarstva u kojem se životinje drže ili iz drugog ekološkog gospodarstva iz istog područja;
   • životinje se moraju hraniti ekološkom hranom za životinje koja udovoljava hranidbenim zahtjevima u raznim fazama njihovog razvoja. Dio obroka može sadržavati hranu sa gospodarstava koja je u prijelaznom razdoblju;
   • s izuzećem pčela, životinje trebaju imati stalni pristup pašnjacima ili sijenu;
   • neekološki sastojci biljnog, životinjskog i mineralnog podrijetla, aditivi u hrani za životinje, određeni proizvodi korišteni u hranidbi životinja i pomoćne tvari u procesu proizvodnje koriste se ukoliko su odobreni u ekološkoj proizvodnji
   • ne smiju se koristiti pospješivači rasta niti umjetne aminokiseline;
   • neodbijeni sisavci moraju se hraniti prirodnim, po mogućnosti majčinim mlijekom;
5. s obzirom na sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje:
   • sprečavanje bolesti temelji se na odabiru pasmine i soja, uzgojnoj praksi, visokoj kakvoći hrane za životinje, broju životinja po jedinici površine te primjerenom smještaju u higijenskim uvjetima;
   • bolest se liječi odmah radi izbjegavanja patnji životinje. Kemijski sintetizirani alopatski veterinarsko-medicinski proizvodi koji sadrže antibiotike mogu se koristiti ako je to nužno i pod strogim uvjetima, kada je uporaba fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda neprimjerena. Posebno se određuju ograničenja u pogledu tijeka liječenja i perioda karence;
   • dopušteno je korištenje imunoloških veterinarsko-medicinskih proizvoda;
   • dopušteno je liječenje povezano uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja sukladno donijetim naredbama od strane nadležnog tijela;
   • proizvodi namijenjeni za čišćenje i dezinfekciju objekata u kojima se drže životinje i njihove infrastrukture i opreme dopušteno je koristiti samo ukoliko su odobreni za uporabu u ekološkoj proizvodnji

2. Pravni i institucionalni okvir

Pravnu osnovu u sektoru ekološke poljoprivrede čini Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN139/10) koji je usklađen s Uredbom Vijeća (EZ-a) br. 834/2007. Usklađivanje je završeno i sa Uredbom Komisije (EZ-a) br. 889/2008.

Zakonom su uređena slijedeća pitanja:

• ciljevi i načela ekološke proizvodnje;
• proizvodna pravila u biljnoj proizvodnji, stočarstvu i akvakulturnoj proizvodnji;
• proizvodna pravila za prerađene proizvode, morske alge i kvasce;
• vođenje upisnika, osnivanje stručnog povjerenstva za ekološku proizvodnju;
• označavanje ekoloških proizvoda, uporaba pojmova koji se odnose na ekološku proizvodnju;
• sustav kontrole u ekološkoj proizvodnji;
• uvoz iz trećih zemalja;
• upravni i inspekcijski nadzor.

Temeljem Zakona doneseni su slijedeći podzakonski akti:

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (NN 1/13),

Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda (NN br.129/09),

Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN25/11).

Pravilnik o uvjetima i načinu upisa u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji (NN br.39/11),

Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN br. 68/11),

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u akvakulturi (NN br. 153/11).

U izradi je novi Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda kao i novi Pravilnik o provedbi Uredbe (EZ) 889/2008 koji će stupiti na snagu pristupanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo u EU (01. srpnja 2013. godine).

Izvor: AGRRA